Jedna od važnih tema bila je i „Škola za život-prva iskustva“, a nakon održanih predavanja uslijedile su i panel rasprave. Središnje pitanje govora o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju bilo je u kojoj mjeri ono doprinosi tržištu rada, razvoju društva te zadovoljavanju potreba i darovitosti učenika koji pohađaju strukovne programe. Središnja cilj kurikularne reforme je promjena paradigme učenja i poučavanja. Faktografsko učenje i memoriranje činjenica treba zamijeniti učenjem za kritičko promišljanje te stvaralačko istraživanje u čemu nezaobilaznu ulogu imaju nastavnici i njihovo stručno usavršavanje. Rezultat hrvatskog kvalifikacijskog okvira treba biti relevantnost, ali i privlačnost, moglo se čuti na skupu. Učenici imaju pravo na školsko okruženje u kojem će rasti u sretne i zadovoljne osobe, a strukovno obrazovanje treba biti utemeljeno na radu, zaključci su sa konferencije.